Početna strana > Hronika > Aleksandar Bocan-Harčenko za RT: Rusija veoma ceni poziciju Srbije po pitanju neuvođenja sankcija Rusiji. Moskva je uvek podržavala Rezoluciju 1244 kao pravni okvir za postizanje trajnog rešenja kosovskog problema
Hronika

Aleksandar Bocan-Harčenko za RT: Rusija veoma ceni poziciju Srbije po pitanju neuvođenja sankcija Rusiji. Moskva je uvek podržavala Rezoluciju 1244 kao pravni okvir za postizanje trajnog rešenja kosovskog problema

PDF Štampa El. pošta
petak, 02. decembar 2022.

Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko govorio je u intervjuu za RT Balkan o kosovskom dijalogu, odnosima Srbije i Rusije, ali i pritiscima na Srbiju koji dolaze sa Zapada.

Intervju je vodio glavni urednik portala RT Balkan Nikola Vrzić.

Rusija nikada neće podržati rešenje koje nije prihvatljivo za Srbiju

Komentarišući nedavnu odluku Evropske komisije da unese tzv. "francusko-nemački" predlog u pregovarački okvir o Kosovu, Bocan-Harčenko je izjavio da to nije ništa neočekivano, kao i da je predlog koji uključuje tzv. "model dve Nemačke" već bio u opticaju 2007. godine.

"Članstvo u UN bez priznanja je de fakto priznanje", rekao je ruski ambasador i dodao da je stav Srbije i predsednika Aleksandra Vučića po tom pitanju jasan.

On je otkrio da je Generalna skupština UN, prepuštajući vođenje kosovskog dijaloga Evropskoj uniji 2010. godine, donela određene smernice za vođenje tog dijaloga. Tada je bilo reči o normalizaciji odnosa, a ne o priznanju nezavisnosti tzv. Kosova, istakao je Bocan-Harčenko.

"Brisel je još tada tražio, pre početka briselskog dijaloga Beograda i Prištine, podršku Rusije kako bi Generalna skupština UN odobrila okvire i agendu tog dijaloga", otkrio je ambasador Bocan-Harčenko, naglašavajući da tzv. francusko-nemački predlog koji je sada na stolu izlazi iz tih okvira.

Odbacio je optužbe nemačkog diplomate Volfganga Išingera da je ruski ministar poljnih poslova Sergej Lavrov odgovoran za propast pregovora 2007. godine, navodeći da su Beograd i Priština odbili predlog kao neprihvatljiv.

"Moskva nikada neće podržati rešenja koja nisu prihvatljiva za Srbiju", rekao je ruski ambasador i dodao da je ministar Lavrov u tome uvek bio jasan.

On je dodao i da je Rusija uvek podržavala Rezoluciju 1244 kao pravni okvir za postizanje trajnog, uravnoteženog i pravednog rešenja kosovskog problema.

EU poluga pritiska na Srbiju

Kada je reč o ulozi Evropske unije u dijalogu sa Prištinom, Bocan-Harčenko je naveo da ona gura pod tepih pitanje formiranja Zajednice srpskih opština, koje je za Beograd ključno.

Naveo je da Zapad koristi Kosovo i Metohiju kao polugu pritiska na Srbiju, kao što od Ukrajine prave "anti-Rusiju" kako bi vodili rat protiv Rusije. Cilj takve politike nije samo slabljenje Rusije, već i Evropske unije, kao i sprečavanje saradnje između, pre svih, Rusije i Nemačke, naveo je ruski ambasador.

Na pitanje da li smatra da Zapad pokušava da izazove krizu na Balkanu, Bocan-Harčenko je rekao da "nije ubeđen da Zapadu odgovara 'vruća kriza', ali da im sigurno odgovara krizna situacija, u okviru koje mogu da zadrže kontrolu".

Po njegovim rečima, to je opasno, pošto svaka kriza koja se ponavlja više puta može da se otrgne kontroli i postane "vruća".

Rusija ceni poziciju Srbije po pitanju neuvođenja sankcija

Ruski ambasador je naveo da Rusija veoma ceni poziciju Srbije i predsednika Aleksandra Vučića po pitanju neuvođenja sankcija Rusiji.

"Srbija je jedina zemlja u Evropi koja vodi takvu politiku", rekao je on.

Procenio je da su dobri odnosi Srbije i Rusije obostrano korisni, a kao primer je naveo saradnju u oblasti energetike.

Bocan-Harčenko je naveo da su u Rusiji svesni pritisaka pod kojima se Srbija nalazi, i da želi da dve države nastave saradnju.

Dodao je da se ruska ekonomija oporavila od udara sankcija, kao i da njegova zemlja ima dovoljno resursa i tehnoloških mogućnosti za samostalan razvoj.

Zapad ne poštuje potpisane sporazume

"Odnosi između Rusije i Zapada, kakvi su bili nekada, nemogući su", izjavio je Bocan-Harčenko, citirajući ministra Sergeja Lavrova. Optužio je Zapad da ne poštuje potpisane sporazume i uvek teži da naknadno izmeni kako im odgovara.

To se dešavalo i na Balkanu, a kao primer naveo je Dejtonski sporazum, i dodao da Zapad od samog početka sukoba u bivšoj Jugoslaviji vodi politiku suprotnu srpskim interesima.

"Kosovo je od početka raspada SFRJ bilo zamišljeno kao teren za napad na Srbiju", rekao je on i dodao da je osnovni cilj bio uništavanje samostalnosti i dostojanstva Srbije.

Ti napadi na srpski narod postoje i u Bosni i Hercegovini, gde Zapad želi da ograniči nadležnosti Republike Srpske, izjavio je ruski ambasador.

Naveo je da specijalni odnosi Beograda i Banjaluke, koji su definisani Dejtonskim sporazumom, treba da postoje u okviru "srpskog sveta".

Specijalna vojna operacija je u skladu sa međunarodnim pravom

"Specijalna vojna operacija je u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN, što je predsednik Putin i objasnio", izjavio je ruski ambasador, dodavši da ruski narod većinski podržava specijalnu vojnu operaciju.

Ambasador je optužio režim u Kijevu i Zapad da osam godina nisu želeli da primene sporazume iz Minska, već su ih koristili kao kamuflažu za pripreme rata.

Bocan-Harčenko je rekao da se svet kreće ka multipolarnosti, a da Zapad to ne želi da prihvati i zato stvara krize. U tom kontekstu, odnosi Zapada i Rusije više nikada neće biti isti, naglasio je on.

"Život će biti drugačiji, biće bolji", zaključio je Bocan-Harčenko.

(RT)

 

Ostali članci u rubrici

Anketa

Da li će, po vašem mišljenju, „Zajednica srpskih opština“ na KiM biti formirana do kraja 2023. godine?
 

Republika Srpska: Stanje i perspektive

Baner
Baner
Baner
Baner
Baner
Baner